Zemljovid - San Francisco de Campeche (Campeche)

San Francisco de Campeche (šp. za „Sv. Franjo od Campechea”) je glavni grad istoimene općine i meksičke savezne države Campeche. Nalazi se u istoimenom zaljevu na sredini zapadne obale poluotoka Yucatana, na istočnoj obali Meksičkog zaljeva.

Katedrala

Utvrda sv. Mihovila Dana 20. ožujka 1517. godine, ekspedicija koju je vodio Francisco Hernandez de Cordoba pristala je u zaljevu Campeche. Kamena stela ispred Crkve sv. Franje (Iglesia San Francisco) i osam metara visok spomenik na modernoj šetnici uz more podsjećaju na prve kršćanske crkve na američkom kopnu. Grad Campeche je osnovao konkvistador Francisco de Montejo y León (poznat ka el Mozo) 4. listopada 1540. godine, i od samog početka njegova luka je odigrala veliku ulogu kao polazište za ekspedicije na Yucatanski poluotok područje i Peten u Gvatemali. Njegova trgovačka i vojna važnost ga je činila drugim najvećim gradom u Meksičkom zaljevu, odmah poslije Meride. Gospodarstvo grada je bilo oslonjeno na stočarstvo i poljoprivredu, a s druge strane na izvoz drva, soli i crnila od lignji. Porast bogatstva je izazvao stalne napade britanske i nizozemskih pirata kao što su: Francis Drake, Henry Morgan, Roche Braziliano, i dr. Nakon posebno teškog napada (1663.) kada je grad praktički sravnjen sa zemljom, uz pomoć španjolske krune sagrađena je utvrda (1688.) koja je danas najveća gradska atrakcija.

Početkom 18. stoljeća, grad je okružen impresivnim 6-8 m visokima i 2,5 m debelim zidinama dugima 2.536 m. Zahvaljujući njima je tijekom Yucatanskih ratova kasti (1847. – 1901.), Campenche bio jedini grad koji nije stradao u sukobima mayanskih pobunjenika i europskih potomaka (tzv. Yucatecosa).

U 19. stoljeću, sagrađeno je fino kazalište, usklađeno s urbanim plaštem grada. Dio zidina je srušen 1893. godine kako bi se otvorio prostor s pogledom na more, a glavni trg je pretvoren u perivoj El Malecón. Danas popularno okupljalište Campechanosa za šetnju, biciklizam, trčanje ili rolanje.

U 20. stoljeću, povijesno središte je izbjeglo modernizaciju zbog usporenog razvoja gospodarstva. Trenutno je najveće industrijsko postrojenje tvrtke Bering Company koja proizvodi automobil Hyundai Atos.